.../...
Transkripcija videozapisa
Nalazimo se ispred južnih gradskih vrata koja su dobar primjer manirističke arhitekture. U nadrednoj gredi ovih vrata ne navodi se ime autora, ali se navodi godina gradnje, 1493., a u polju iznad nadvodne grede (koje je danas prazno) nekad se nalazio prikaz lava kao simbola Mletačke Republike i taj lav, zajedno sa svim lavovima iz Trogira, uklonjen je 1932. u svrhu otpora na Mussolinijevu vladavinu. Iako su jednostavna ova vrata, vrijedan su primjer vratnica iz 16. stoljeća i u vrijeme napada Turaka micala su se gradska vrata zajedno sa sjevernim, zatvarala u našim satima kako bi stanovništvo ostalo sigurno unutar gradskih zidina. Isto tako, pored južnih vrata, nalazi se mala loža koja je primjer prve karantene u Hrvatskoj i ona je služila za sve one putnike i ljude koji su htjeli posjetiti Trogir, ali im nije bio dopušten ulazak u grad, već su jedno vrijeme morali provesti u karanteni kako bi građani bili sigurni da nemaju nikakvu bolest i da tu istu bolest neće unijeti u grad.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Sjeverna gradska vrata sagrađena su 1656. godine u kasnom renesansnom stilu. Na vrhu se nalazi kip svetog Ivana Trogirskog, zaštitnika grada Trogira. Bila su ukrašena i krilatim lavom kao simbolom Mletačke Republike, no on je s vremenom uklonjen. Također, kroz povijest su imala i drvena vrata koja su se zatvarala kako bi grad bio siguran. Zajedno sa kamenim mostom spajaju grad sa kopnom.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Petar Berislavić bio je hrvatski ban i diplomat. Dolazi iz trogirske obitelji Berislavić. Školovanje za svećenika započeo je u Trogiru, a završava ga u Ugarskoj. Pregovarao je s Mlečanima da na miran način otpuste Dalmaciju. Isto tako je ratovao sa Osmanlijama, a poražen je u bitci kraj Korenice u svibnju 1520. godine.
Na ploči na kući piše: U OVOJ KUĆI RODIO SE G.1475
HRVATSKI BAN BISKUP
PETAR BERISLAVIĆ
SLAVNO POGINUO KOD KORENICE
20.5.G.1520 U BOJU PROTIV TURAKA
H.K.D.RADOVAN
6.1930 P.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Nasuprot gradske lože nalazi se Trogirska katedrala svetog Lovre. Trogirska katedrala svetog Lovre je jedan od najznamenitijih spomenika i UNESCO-va zaštićena svjetska baština. Na ovoj su građevini uočljivi stilovi od romanike do baroka, a u njoj se nalaze i vrijedna umjetnička djela.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Nalazimo se u gradskoj loži koja je smještena na jugozapadnom dijelu gradskog trga. Drveni krov ove građevine nose kameni stupovi korinskog kapitela i kamene konzole. Južni zid ukrašen je reljefima sa prikazom zaštitnika grada Trogira, odnosno svetog Lovre i Ivana Trogirskog. Središnje polje ovog reljefa danas je prazno, ali se nekada na njemu nalazio prikaz lava kao simbola Mletačke Republike i taj je lav, odnosno prikaz, zajedno sa svim lavovima iz Trogira, uklonjen 1932. godine u noći sa 1. na 2. prosinca u vidu otpora na Mussolinijevu vladavinu. Istočni zid ove građevine ukrašen je prikazom Petra Berislavića i ova građevina bila je od iznimnog značaja za društveni život u Trogiru s obzirom da se s nje knez obraćao građanima Trogira. Isto tako, ova građevina služila je za okupljanje gradskog vijeća, kao gradski pritvor, ali i kao gradska sudnica u kojoj je pristup bio zabranjen ženama, znači one nisu smjele ulaziti u sudnicu pa čak mi ako su u tom suđenju izravno sudjelovale.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Kula Kamerlengo sagrađena je između 1420. i 1437. godine za vrijeme Mletačkog osvajanja grada. Nalazi se na strateški važnome mjestu za obranu grada. Sama kula ima tlocrt nepravilnog trapeza i 4 kule. Najstarija i ujedno najveća kula sagrađena je nešto ranije u 14. stoljeću. Konzultant za izgradnju kule bio je Lorenzo Picini, a glavni klesar i graditelj zadužan za izgradnju same kule bio je Marin [Radoj]. Legenda glasi da je Kamerlengo bio trogirsko-mletački namjesnik koji je nadgledao knežev dvor. Bio je zaljubljen u Zoru, a to njegova obitelj nije prihvatila, već mu je namijenila Orsolu Gatti. Zora na poslijetku od tuge umire, a Kamerlengo dobiva djevojčicu s Orsolom koja nalikuje na Zoru. S vremenom, djevojčica umire, a Orsola ostavlja Kamerlenga. Kamerlengo stari u tugi i samoći, a legenda glasi da postaje nijem i više nikada ne progovara niti jednu riječ.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Kula sv. Marka se nalazi na sjeverozapadu starog dijela grada Trogira. Prilagođena je obrani od topovskih hitaca. Sagradila ju je Mletačka Republika tijekom 15. stoljeća u doba turskih napada. Izvorno je bila spojena gradskim zidinama s tvrđavom Kamerlengo.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Na južnoj strani grada nalazi se Obala Petra Berislavića, odnosno Trogirska riva. Obala bana Petra Berislavića glavna je atrakcija grada Trogira. To je šetnica uz more s brojnim ugostiteljskim objektima s pogledom na predivne jahte i druge brojne brodove. Trogirska riva je pod zaštitom UNESCO-a te šetnjom kroz nju možemo primjetiti zgradu suda, samostan sv. Nikole, Južna gradska vrata, crkvu sv. Dominika, Kulu Kamerlengo te Osnovnu školu Petra Berislavića.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Vidi i "Spomenik Blaženom Augustinu Kažotiću"
Transkripcija videozapisa
Samostan svetog Dominika utemeljen je 1265. godine, a svoj današnji izgled postigao je u prvoj polovici 15. stoljeća. Dosta puta je obnavljan te je za vrijeme Drugog svjetskog rata, tijekom bombardiranja engleskih zrakoplova, uništen te sjeverno samostansko krilo bilo je potpuno uništeno dok je ostatak samostana pretrpio manju štetu. Na portalu se nalazi trilobni ciborij, u sredini je Djevica Marija sa djetetom, s desne strane je Marija Magdalena koja je suzaštitnica dominikanskog reda te s lijeve strane Blaženi Augustin Kažotić ispod kojeg kleči njegova sestra koja je je oporukom ostavila novac za izgradnju ove crkve. Sam samostan svetog Dominika zapravo je svetište nacionalno Blaženog Augustina Kažotića te je odljev njegovog kipa postavljen ispod samostana i on je bio dominikanac, biskup i prvi hrvatski blaženik Trogiranin. Obnovljena samostanska crkva ukrašena je vrijednim slikama i oltalrnim palama, kamenim reljefima te vrijednim liturgijskim predmetima.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Crkva i samostan svetog Nikole nalaze se na jugoistoku grada Trogira. Utemeljeni su 1064. godine po zasluzi svetog Ivana Trogirskog. Sama crkva datira iz 15. stoljeća. Crkva i samostan postoje već 960 godina te se kroz povijest nikada nisu izgasili. Crkva je u početku imala ime "crkva svetog Dujma" te kasnije je preimenovano u crkvu svetog Nikole. U samostanu žive samo 3 benediktinke. Krajem 16. stoljeća u središnjem atriju podignut je zvonik, a u zidu je ugrađen najstariji grčki natpis.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Ivan Lucić je bio hrvatski povjesničar i kartograf. Bio je član ugledne trogirske patricijske obitelji. Nakon školovanja u Rimu i Padovi, vraća se u rodni Trogir te se uključio u javni život grada. Obavljao je dužnosti kao član komunalnoga vijeća te u gradskom sudu. Isto tako, ima mnogobrojne radove s područja astronomije, geografije, astrologije te fizike i pokopan je u crkvi sv. Jeronima u Rimu.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Ovdje se nalazi kip Blaženog Augustina Kažotića. Augustin Kažotić rođen je oko 1260. godine u Trogiru. Bio je hrvatski dominikanski svećenik i zagrebački biskup. Bio je najuglednija hrvatska osoba 14. stoljeća te se smatra začetnikom humanizma u sjevernoj Hrvatskoj. Njegov spomendan obilježava se 3. kolovoza.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Crkva svetog Sebastijana podignuta je 1476. godine kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu u znak obrane od kuge. Pročelje crkve izgradio je Nikola Firentinac te je ukrašeno skulpturama svetog Sebastijana, grbovima gradskog kneza Malipiera te biskupa Turlana. Iznad njih nalazi se skulptura Krista Kralja. S istočne strane crkve svetog Sebastijana nalazila se crkva svete Marije, a interijer same crkve ukrašen je trima sarkofazima uz bočne zidove, a na zapadnom zidu ukrašen je s pločom i s imenima i slikama branitelja s trogirskog područja koji su poginuli u Domovinskom ratu.
Izvori medijskih sadržaja:
Napravili učenici 3.a i 3.b razreda Srednje škole Ivana Lucića Web aplikacija, obrada videozapisa, transkripcije i titlovi: Luka Krešimir Mihovilović Ilustracije: Marijeta Najev
Slike i videozapisi, transkripcije: Matea Matijaš, Tara Pereža, Roko Šimić, Filip Žarković, Karmen Žaja, Marta Radić, Lana Puselja, Marčelina Vukman
Korištene su Google Material ikone, font je Fira Sans
Atribucije za kartu/satelit se nalaze u donjem desnom kutu