.../...
Transkripcija videozapisa
Nalazimo se ispred južnih gradskih vrata
koja su dobar primjer manirističke arhitekture.
U nadrednoj gredi ovih vrata ne navodi se
ime autora, ali se navodi godina gradnje,
1493.,
a u polju iznad nadvodne grede
(koje je danas prazno)
nekad se nalazio prikaz lava kao simbola
Mletačke Republike i taj lav, zajedno
sa svim lavovima iz Trogira,
uklonjen je 1932. u svrhu otpora
na Mussolinijevu vladavinu.
Iako su jednostavna ova vrata,
vrijedan su primjer vratnica iz 16. stoljeća
i u vrijeme napada Turaka
micala su se gradska vrata
zajedno sa sjevernim, zatvarala u
našim satima kako bi
stanovništvo ostalo sigurno unutar
gradskih zidina.
Isto tako, pored južnih vrata, nalazi se
mala loža koja je primjer prve
karantene u Hrvatskoj i ona je služila
za sve one putnike i ljude koji su htjeli
posjetiti Trogir, ali im nije bio
dopušten ulazak u grad, već su
jedno vrijeme morali provesti u karanteni
kako bi građani bili sigurni da nemaju
nikakvu bolest
i da tu istu bolest neće unijeti u grad.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Sjeverna gradska vrata sagrađena su 1656. godine u kasnom renesansnom stilu. Na vrhu se nalazi kip svetog
Ivana Trogirskog, zaštitnika grada Trogira. Bila su ukrašena i krilatim lavom kao simbolom Mletačke
Republike, no on je s vremenom uklonjen. Također, kroz povijest su imala i drvena vrata koja su se
zatvarala kako bi grad bio siguran. Zajedno sa kamenim mostom spajaju grad sa kopnom.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Petar Berislavić bio je hrvatski ban i diplomat. Dolazi iz trogirske obitelji Berislavić.
Školovanje za svećenika započeo je u Trogiru, a završava ga u Ugarskoj. Pregovarao je s
Mlečanima da na miran način otpuste Dalmaciju. Isto tako je ratovao sa Osmanlijama, a poražen
je u bitci kraj Korenice u svibnju 1520. godine.
Na ploči na kući piše:
U OVOJ KUĆI RODIO SE G.1475
HRVATSKI BAN BISKUP
PETAR BERISLAVIĆ
SLAVNO POGINUO KOD KORENICE
20.5.G.1520 U BOJU PROTIV TURAKA
H.K.D.RADOVAN
6.1930 P.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Nasuprot gradske lože nalazi se Trogirska katedrala svetog Lovre.
Trogirska katedrala svetog Lovre je jedan od najznamenitijih spomenika i UNESCO-va zaštićena svjetska
baština. Na ovoj su građevini uočljivi stilovi od romanike do baroka, a u njoj se nalaze i vrijedna
umjetnička djela.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Nalazimo se u gradskoj loži
koja je smještena na jugozapadnom
dijelu gradskog trga.
Drveni krov ove građevine nose
kameni stupovi korinskog kapitela
i kamene konzole.
Južni zid ukrašen je reljefima sa prikazom
zaštitnika grada Trogira, odnosno
svetog Lovre i Ivana Trogirskog.
Središnje polje ovog reljefa
danas je prazno, ali se nekada na njemu
nalazio prikaz lava kao simbola
Mletačke Republike
i taj je lav, odnosno prikaz, zajedno sa
svim lavovima iz Trogira, uklonjen
1932. godine u noći sa 1. na 2. prosinca
u vidu otpora na Mussolinijevu vladavinu.
Istočni zid ove građevine ukrašen je
prikazom Petra Berislavića
i ova građevina bila je od iznimnog
značaja za društveni život u Trogiru
s obzirom da se s nje knez obraćao
građanima Trogira.
Isto tako, ova građevina služila je za
okupljanje gradskog vijeća, kao gradski
pritvor, ali i kao gradska sudnica
u kojoj je pristup bio zabranjen ženama,
znači one nisu smjele ulaziti u sudnicu
pa čak mi ako su u tom suđenju
izravno sudjelovale.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Kula Kamerlengo sagrađena je između 1420. i 1437. godine za vrijeme Mletačkog osvajanja grada. Nalazi se
na strateški važnome mjestu za obranu grada. Sama kula ima tlocrt nepravilnog trapeza i 4 kule.
Najstarija i ujedno najveća kula sagrađena je nešto ranije u 14. stoljeću. Konzultant za izgradnju kule
bio je Lorenzo Picini, a glavni klesar i graditelj zadužan za izgradnju same kule bio je Marin [Radoj].
Legenda glasi da je Kamerlengo bio trogirsko-mletački namjesnik koji je
nadgledao knežev dvor. Bio je zaljubljen u Zoru, a to njegova obitelj nije prihvatila,
već mu je namijenila Orsolu Gatti. Zora na poslijetku od tuge umire, a Kamerlengo
dobiva djevojčicu s Orsolom koja nalikuje na Zoru. S vremenom, djevojčica umire,
a Orsola ostavlja Kamerlenga. Kamerlengo stari u tugi i samoći, a legenda glasi da
postaje nijem i više nikada ne progovara niti jednu riječ.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Kula sv. Marka se nalazi na sjeverozapadu starog dijela grada Trogira. Prilagođena je obrani od
topovskih hitaca. Sagradila ju je Mletačka Republika tijekom 15. stoljeća u doba turskih napada.
Izvorno je bila spojena gradskim zidinama s tvrđavom Kamerlengo.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Na južnoj strani grada nalazi se Obala Petra Berislavića, odnosno Trogirska riva.
Obala bana Petra Berislavića glavna je atrakcija grada Trogira. To je šetnica uz more s brojnim
ugostiteljskim objektima s pogledom na predivne jahte i druge brojne brodove. Trogirska riva je pod
zaštitom UNESCO-a te šetnjom kroz nju možemo primjetiti zgradu suda, samostan sv. Nikole, Južna gradska
vrata, crkvu sv. Dominika, Kulu Kamerlengo te Osnovnu školu Petra Berislavića.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Vidi i "Spomenik Blaženom Augustinu Kažotiću"
Transkripcija videozapisa
Samostan svetog Dominika utemeljen je
1265. godine, a svoj današnji izgled
postigao je u prvoj polovici 15. stoljeća.
Dosta puta je obnavljan te je za vrijeme
Drugog svjetskog rata, tijekom bombardiranja
engleskih zrakoplova, uništen
te sjeverno samostansko krilo bilo je
potpuno uništeno dok je ostatak
samostana pretrpio manju štetu.
Na portalu se nalazi trilobni ciborij,
u sredini je Djevica Marija sa djetetom,
s desne strane je Marija Magdalena
koja je suzaštitnica dominikanskog reda
te s lijeve strane Blaženi Augustin Kažotić
ispod kojeg kleči njegova sestra
koja je je oporukom ostavila novac
za izgradnju ove crkve.
Sam samostan svetog Dominika
zapravo je svetište nacionalno
Blaženog Augustina Kažotića te je
odljev njegovog kipa postavljen ispod samostana
i on je bio dominikanac, biskup
i prvi hrvatski blaženik Trogiranin.
Obnovljena samostanska crkva
ukrašena je vrijednim slikama
i oltalrnim palama, kamenim reljefima
te vrijednim liturgijskim predmetima.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Crkva i samostan svetog Nikole nalaze se na jugoistoku grada Trogira. Utemeljeni su 1064. godine po zasluzi
svetog Ivana Trogirskog. Sama crkva datira iz 15. stoljeća. Crkva i samostan postoje već 960 godina te se
kroz povijest nikada nisu izgasili. Crkva je u početku imala ime "crkva svetog Dujma" te kasnije je preimenovano
u crkvu svetog Nikole. U samostanu žive samo 3 benediktinke. Krajem 16. stoljeća u središnjem atriju podignut
je zvonik, a u zidu je ugrađen najstariji grčki natpis.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Ivan Lucić je bio hrvatski povjesničar i kartograf. Bio je član ugledne trogirske patricijske obitelji.
Nakon školovanja u Rimu i Padovi, vraća se u rodni Trogir te se uključio u javni život grada. Obavljao
je dužnosti kao član komunalnoga vijeća te u gradskom sudu. Isto tako, ima mnogobrojne radove s područja
astronomije, geografije, astrologije te fizike i pokopan je u crkvi sv. Jeronima u Rimu.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Ovdje se nalazi kip Blaženog Augustina Kažotića. Augustin Kažotić rođen je oko 1260. godine u Trogiru.
Bio je hrvatski dominikanski svećenik i zagrebački biskup. Bio je najuglednija hrvatska osoba 14. stoljeća
te se smatra začetnikom humanizma u sjevernoj Hrvatskoj. Njegov spomendan obilježava se 3. kolovoza.
Izvori medijskih sadržaja:
.../...
Transkripcija videozapisa
Crkva svetog Sebastijana podignuta je
1476. godine kao zavjet građana Trogira
svetom Sebastijanu u znak obrane od kuge.
Pročelje crkve izgradio je Nikola Firentinac
te je ukrašeno skulpturama svetog Sebastijana,
grbovima gradskog kneza Malipiera
te biskupa Turlana. Iznad njih nalazi se
skulptura Krista Kralja.
S istočne strane crkve svetog Sebastijana
nalazila se crkva svete Marije,
a interijer same crkve ukrašen je
trima sarkofazima uz bočne zidove,
a na zapadnom zidu ukrašen je
s pločom i s imenima i slikama
branitelja s trogirskog područja
koji su poginuli u Domovinskom ratu.
Izvori medijskih sadržaja:
Napravili učenici 3.a i 3.b razreda Srednje škole Ivana Lucića
Web aplikacija, obrada videozapisa, transkripcije i titlovi: Luka Krešimir Mihovilović
Ilustracije: Marijeta Najev
Slike i videozapisi, transkripcije: Matea Matijaš, Tara Pereža, Roko Šimić, Filip Žarković, Karmen Žaja, Marta Radić, Lana Puselja, Marčelina Vukman
Korištene su Google Material ikone, font je Fira Sans
Atribucije za kartu/satelit se nalaze u donjem desnom kutu